INSTITUCIJE REPUBLIKE SRBIJE NA ČELU SA NARODNOM BANKOM SRBIJE PERU RUKE OD KREDITA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA. KAO KONTRA-ARGUMENT TVRDNJI DA SU ČINOVNICI VLADE SRBIJE POZIVALI GRAĐANE DA SE ZADUŽUJU U FRANCIMA, ZVANIČNICI NARODNE BANKE SRBIJE SE PRISEĆAJU SAMO JEDNE IZJAVE TADAŠNJEG MINISTRA U VLADI KOJI JE OHRABRIVAO GRAĐANE DA SE ZADUŽUJU U FRANCIMA.
MEĐUTIM!
EKSPONENTI NARODNE BANKE SRBIJE ZABORAVLJAJU JEDNU MNOGO BITNIJU ČINJENICU DALEKO OZBILJNIJU OD IZJAVE BILO KAKVOG MINISTRA (LINK)!
VLADA SRBIJE JE DIREKTNO PODSTICALA GRAĐANE DA SE ZADUŽUJU U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA DAJUĆI ZA UZIMANJE TIH KREDITA
SUBVENCIJE IZ DRŽAVNOG BUDŽETA!
Subvencionisani krediti države i u švajcarcima
Neće padati kamate na stambene kredite Danijela Nišavić | 23. 04. 2007. - 10:10h |http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/2141/Nece-padati-kamate-na-stambene-kredite
Početkom maja banke u Srbiji počeće da odobravaju subvencionisane stambene kredite i u francima. Banke smatraju da kamatne stope na kredite koje subvencioniše država u evrima neće padati, ali da će zbog veće tražnje za zajmovima i nekretninama možda porasti cene kvadrata.
Iako je zaduživanje u francima povoljnije nego u evrima, na dugi rok građani bi trebalo da budu obazrivi pošto se stambeni krediti odobravaju u promenljivim kamatnim stopama i niko ne može dati garanciju za to da će krediti u švajcarcima biti trajno povoljniji za korisnika. Računica pokazuje da je rata za stambeni kredit indeksiran u švajcarskim francima od, na primer, 100.000 evra za 150 do 200 evra manja nego za kredit istog iznosa vezanog za evro. Kako bi se smanjio rizik kursnih razlika, banke će omogućiti da jedan put tokom otplate zajma klijenti mogu da zamene kredit iz franaka u evro.
- Sigurnost kod uzimanja kredita u švajcarskim francima građanima pruža klauzula po kojoj u svakom trenutku zajam mogu da prebace u evro. Narodna banka Srbije je upozorila na rizik uzimanja kredita u švajcarskim francima, ali ukoliko se poslovne banke drže kodeksa i u ugovor unesu klauzulu o mogućnosti prebacivanja kredita u evro, građanima se pruža dovoljna sigurnost - kaže Borislav Strugarević, direktor sektora za hipotekarne kredite „Evrobanke EFG Štedionice“.
Ipak, banke upozoravaju građane da budu svesni svih rizika, jer u slučaju da franak bude jačao u odnosu na evro, svi oni koji su zaduženi u švajcarcima imaće još veće opterećenje, što može da im prouzrokuje probleme u vraćanju duga.
- Uvođenjem modela kredita u francima u dobroj meri je snižen prag zaduživanja, pa su sada u prilici da stambeni kredit podignu i klijenti sa relativno niskim primanjima, što dugoročno nosi veliki rizik. S jedne strane postoji povećan rizik da ovi klijenti neće biti u mogućnosti da servisiraju kredit na duži rok. S druge strane, snižavanjem praga zaduživanja logično raste potražnja za nekretninama, a ova povećana potražnja dodatno utiče na rast cena kvadrata. Mislim da će problemi dodatno biti naglašeni subvencionisanjem kredita u francima od strane države - ističe Dejan Tešić, član izvršnog odbora „Banke Inteze“.
Pojedini bankari smatraju da neće doći do daljeg pada kamatnih stopa subvencionisanih kredita u evrima, kao što je bio slučaj kada su se pojavili i komercijalni stambeni krediti u francima.
- Uvođenje subvencionisanih stambenih kredita u švajcarskim francima neće uticati na smanjenje kamatne stope na kredite indeksirane u evrima. Takođe, dugoročno zaduživanje nosi sa sobom i određene valutne rizike kojih bi klijent morao da bude svestan. S obzirom na to da je okruženje u našoj zemlji vezano za evro, a samim tim su i primanja indirektno vezana za ovu valutu, bilo kakav poremećaj mogao bi da ima za posledicu gubitak kreditne sposobnosti. Eventualni značajniji poremećaji tog odnosa, posle koga bi gubitak kreditne sposobnosti bio masovna pojava, može da utiče na poremećaj cene nekretnine na tržištu, a samim tim da ima ozbiljne makroekonomske posledice - kaže Svetozar Šijačić, direktor poslova sa stanovništvom „Rajfajzen banke“.
„Sosijete ženeral banka“, iako odobrava subvencionisane stambene kredite u evrima, kako kaže Tijana Vukadin, PR ove banke, neće u svojoj ponudi imati i one u francima. Po njenim rečima, ne očekuje se da će doći do daljeg pada kamatnih stopa na stambene kredite.
----------------------------------------------------------------------------------
Nebojša Katić ,,ŠVAJCARCI" ZA STANOVE Vlada Srbije je donela odluku da odobri budžetsku subvenciju za stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Odluka je ovih dana predmet polemike koja je fokusirana na rizik zaduživanja u francima. Vlada misli da je za dužnike kursni rizik mali, dok Narodna banka Srbije ima suprotan stav. Ova polemika je nepotrebna i promašena.
Vlada Srbije je napravila grešku odlukom da subvencioniše stambene kredite. Tom merom se veštački povećava tražnja za stanovima i njihova cena raste ili se održava na previsokom nivou. Istovremeno, građanima je omogućeno da se lakše i neopreznije zadužuju. Vlada stimuliše povećanu tražnju za kreditima i tako pomaže bankama da nastave politiku visokih kamatnih stopa. Na sigurnom dobitku biće samo banke i prodavci stanova.
Kako je odluka o subvencionisanju stambenih kredita već doneta, vlada je u pravu kada istu odluku primenjuje i na kredite u švajcarskim francima. Nema razloga da vlada vrši dodatnu i arbitrarnu valutnu diskriminaciju i upušta se u analizu međuvalutnih rizika. Na bankama i građanima je da procenjuju rizik sopstvenih odluka i snose konsekvence, dobre ili loše.
Vlada Srbije greši kada se upušta u procenjivanje svetskih valutnih kretanja i o tome obaveštava javnost. Nije na ministrima da daju finansijske savete građanima i procenjuju njihov rizik. Sutra bi se neko, s pravom, mogao dosetiti da od vlade traži da mu nadoknadi gubitke ako franak naglo ojača. Valutno tržište jedno je od najrizičnijih svetskih tržišta, a procenjivanje valutnih kretanja, pogotovo dugoročnih, jalov je posao. Analiza i ekstrapolacija vremenskih serija ovde je loš metod.
Krediti u švajcarskim francima trenutno su povoljniji od onih u evrima jer je kamata niža, a franak relativno slab u odnosu na evro. Slabost franka je rezultat upravo niskih švajcarskih kamatnih stopa. Ko se danas zadužuje u francima svakako profitira, ali i preuzima rizik koji je nesporan.
Kamatne stope na franak mogle bi početi da rastu u odnosu na kamate u drugim valutama. Verovatna posledica ovakvih kamatnih kretanja bila bi jačanje franka. Građani koji su kredite uzeli u francima suočili bi se sa dvostrukim opterećenjem – neotplaćena dinarska glavnica indeksirana jačim frankom bi porasla, a kako je i visina kamate na kredit vezana za švajcarske kamate, porasla bi i kamata.
Ako se građani odluče da tokom korišćenja kredita pređu sa franka na evro, banke neće propustiti priliku da ovu konverziju dobro "oporezuju". Potom, kada je dužnik, prešavši na kredit indeksiran u evrima, taman odahnuo, franak bi ponovo mogao pasti – i tako u nedogled. Građani nisu berzanski profesionalci i ova vrsta stalnog stresa će im teško pasti.
Opisani rizik je neprijatan, ali nije fundamentalan za srpskog dužnika. Za razliku od građana u većini evropskih država, njemu je uz rizik rasta kamata nametnut i valutni rizik. Fundamentalni rizik je, dakle, dugoročno kretanje kursa dinara prema evru. Ta činjenica, međutim, nije predmet polemike. Odnos dinara i evra ne brine srpske zvaničnike. Njih sekira dugoročno kretanje švajcarskog franka.
Građani Srbije uzimaju kredite u dinarima sa deviznom klauzulom koja je najčešće vezana za evro. Efekat za dužnike je isti kao da su kredite uzeli u evrima. Kako najveći broj zaposlenih zarađuje u dinarima, dužnici su izloženi ogromnom kursnom riziku. Uljuljkani stabilnim dinarom i cvetnim projekcijama finansijskih vlasti, oni taj rizik ne vide jasno. Pa i da ga vide, ne mogu ga izračunati. Pad dinara bi veliki broj dužnika mogao dovesti u nemoguću poziciju. Rizik je najveći baš kod stambenih kredita, jer se radi o dugoročnim kreditima i visokim iznosima.
Ova polemika tako šalje jasnu poruku. Na dinar niko ozbiljno ne računa. Jedni misle da je bolje sve indeksirati evrom, a drugi da nije loše uključiti i druge valute, poput švajcarskog franka. Mogućnost da se krediti odobravaju u dinarima bez valutne klauzule, kao da ne postoji. O tome niko ne govori, a sva je prilika ni ne razmišlja. Dinar zato nije valuta, već samo obračunska kategorija.
Ako je država već odlučila da se petlja u finansiranje stambene izgradnje, mada joj tu nije mesto, mogla je bar pokušati da osnaži ulogu dinara u tom procesu. Mogla je odlučiti da subvencioniše samo dinarske kredite bez valutne klauzule. Bilo bi zanimljivo videti, kako bi banke primile takvu inicijativu. Ako bi banke odbile da odobravaju neindeksirane kredite, dobro bi bilo. Država bar ne bi finansirala potkopavanje uloge sopstvene valute i doprinosila kreditnom hazardu. Ovako, i ona postaje odgovorna za posledice koje mogu uslediti.
Suština problema i rizika u Srbiji nije u tome što su krediti indeksirani u francima, već što su uopšte indeksirani u stranoj valuti. Dinar, njegovo mesto i uloga u finansijskom sistemu su prava i ozbiljna tema, ne švajcarski franak.
http://www.politika.rs/pogledi/Nebojsha-Katic/t22128.lt.html
MEĐUTIM!
EKSPONENTI NARODNE BANKE SRBIJE ZABORAVLJAJU JEDNU MNOGO BITNIJU ČINJENICU DALEKO OZBILJNIJU OD IZJAVE BILO KAKVOG MINISTRA (LINK)!
VLADA SRBIJE JE DIREKTNO PODSTICALA GRAĐANE DA SE ZADUŽUJU U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA DAJUĆI ZA UZIMANJE TIH KREDITA
SUBVENCIJE IZ DRŽAVNOG BUDŽETA!
Subvencionisani krediti države i u švajcarcima
Neće padati kamate na stambene kredite Danijela Nišavić | 23. 04. 2007. - 10:10h |http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/2141/Nece-padati-kamate-na-stambene-kredite
Početkom maja banke u Srbiji počeće da odobravaju subvencionisane stambene kredite i u francima. Banke smatraju da kamatne stope na kredite koje subvencioniše država u evrima neće padati, ali da će zbog veće tražnje za zajmovima i nekretninama možda porasti cene kvadrata.
Iako je zaduživanje u francima povoljnije nego u evrima, na dugi rok građani bi trebalo da budu obazrivi pošto se stambeni krediti odobravaju u promenljivim kamatnim stopama i niko ne može dati garanciju za to da će krediti u švajcarcima biti trajno povoljniji za korisnika. Računica pokazuje da je rata za stambeni kredit indeksiran u švajcarskim francima od, na primer, 100.000 evra za 150 do 200 evra manja nego za kredit istog iznosa vezanog za evro. Kako bi se smanjio rizik kursnih razlika, banke će omogućiti da jedan put tokom otplate zajma klijenti mogu da zamene kredit iz franaka u evro.
- Sigurnost kod uzimanja kredita u švajcarskim francima građanima pruža klauzula po kojoj u svakom trenutku zajam mogu da prebace u evro. Narodna banka Srbije je upozorila na rizik uzimanja kredita u švajcarskim francima, ali ukoliko se poslovne banke drže kodeksa i u ugovor unesu klauzulu o mogućnosti prebacivanja kredita u evro, građanima se pruža dovoljna sigurnost - kaže Borislav Strugarević, direktor sektora za hipotekarne kredite „Evrobanke EFG Štedionice“.
Ipak, banke upozoravaju građane da budu svesni svih rizika, jer u slučaju da franak bude jačao u odnosu na evro, svi oni koji su zaduženi u švajcarcima imaće još veće opterećenje, što može da im prouzrokuje probleme u vraćanju duga.
- Uvođenjem modela kredita u francima u dobroj meri je snižen prag zaduživanja, pa su sada u prilici da stambeni kredit podignu i klijenti sa relativno niskim primanjima, što dugoročno nosi veliki rizik. S jedne strane postoji povećan rizik da ovi klijenti neće biti u mogućnosti da servisiraju kredit na duži rok. S druge strane, snižavanjem praga zaduživanja logično raste potražnja za nekretninama, a ova povećana potražnja dodatno utiče na rast cena kvadrata. Mislim da će problemi dodatno biti naglašeni subvencionisanjem kredita u francima od strane države - ističe Dejan Tešić, član izvršnog odbora „Banke Inteze“.
Pojedini bankari smatraju da neće doći do daljeg pada kamatnih stopa subvencionisanih kredita u evrima, kao što je bio slučaj kada su se pojavili i komercijalni stambeni krediti u francima.
- Uvođenje subvencionisanih stambenih kredita u švajcarskim francima neće uticati na smanjenje kamatne stope na kredite indeksirane u evrima. Takođe, dugoročno zaduživanje nosi sa sobom i određene valutne rizike kojih bi klijent morao da bude svestan. S obzirom na to da je okruženje u našoj zemlji vezano za evro, a samim tim su i primanja indirektno vezana za ovu valutu, bilo kakav poremećaj mogao bi da ima za posledicu gubitak kreditne sposobnosti. Eventualni značajniji poremećaji tog odnosa, posle koga bi gubitak kreditne sposobnosti bio masovna pojava, može da utiče na poremećaj cene nekretnine na tržištu, a samim tim da ima ozbiljne makroekonomske posledice - kaže Svetozar Šijačić, direktor poslova sa stanovništvom „Rajfajzen banke“.
„Sosijete ženeral banka“, iako odobrava subvencionisane stambene kredite u evrima, kako kaže Tijana Vukadin, PR ove banke, neće u svojoj ponudi imati i one u francima. Po njenim rečima, ne očekuje se da će doći do daljeg pada kamatnih stopa na stambene kredite.
----------------------------------------------------------------------------------
Nebojša Katić ,,ŠVAJCARCI" ZA STANOVE Vlada Srbije je donela odluku da odobri budžetsku subvenciju za stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Odluka je ovih dana predmet polemike koja je fokusirana na rizik zaduživanja u francima. Vlada misli da je za dužnike kursni rizik mali, dok Narodna banka Srbije ima suprotan stav. Ova polemika je nepotrebna i promašena.
Vlada Srbije je napravila grešku odlukom da subvencioniše stambene kredite. Tom merom se veštački povećava tražnja za stanovima i njihova cena raste ili se održava na previsokom nivou. Istovremeno, građanima je omogućeno da se lakše i neopreznije zadužuju. Vlada stimuliše povećanu tražnju za kreditima i tako pomaže bankama da nastave politiku visokih kamatnih stopa. Na sigurnom dobitku biće samo banke i prodavci stanova.
Kako je odluka o subvencionisanju stambenih kredita već doneta, vlada je u pravu kada istu odluku primenjuje i na kredite u švajcarskim francima. Nema razloga da vlada vrši dodatnu i arbitrarnu valutnu diskriminaciju i upušta se u analizu međuvalutnih rizika. Na bankama i građanima je da procenjuju rizik sopstvenih odluka i snose konsekvence, dobre ili loše.
Vlada Srbije greši kada se upušta u procenjivanje svetskih valutnih kretanja i o tome obaveštava javnost. Nije na ministrima da daju finansijske savete građanima i procenjuju njihov rizik. Sutra bi se neko, s pravom, mogao dosetiti da od vlade traži da mu nadoknadi gubitke ako franak naglo ojača. Valutno tržište jedno je od najrizičnijih svetskih tržišta, a procenjivanje valutnih kretanja, pogotovo dugoročnih, jalov je posao. Analiza i ekstrapolacija vremenskih serija ovde je loš metod.
Krediti u švajcarskim francima trenutno su povoljniji od onih u evrima jer je kamata niža, a franak relativno slab u odnosu na evro. Slabost franka je rezultat upravo niskih švajcarskih kamatnih stopa. Ko se danas zadužuje u francima svakako profitira, ali i preuzima rizik koji je nesporan.
Kamatne stope na franak mogle bi početi da rastu u odnosu na kamate u drugim valutama. Verovatna posledica ovakvih kamatnih kretanja bila bi jačanje franka. Građani koji su kredite uzeli u francima suočili bi se sa dvostrukim opterećenjem – neotplaćena dinarska glavnica indeksirana jačim frankom bi porasla, a kako je i visina kamate na kredit vezana za švajcarske kamate, porasla bi i kamata.
Ako se građani odluče da tokom korišćenja kredita pređu sa franka na evro, banke neće propustiti priliku da ovu konverziju dobro "oporezuju". Potom, kada je dužnik, prešavši na kredit indeksiran u evrima, taman odahnuo, franak bi ponovo mogao pasti – i tako u nedogled. Građani nisu berzanski profesionalci i ova vrsta stalnog stresa će im teško pasti.
Opisani rizik je neprijatan, ali nije fundamentalan za srpskog dužnika. Za razliku od građana u većini evropskih država, njemu je uz rizik rasta kamata nametnut i valutni rizik. Fundamentalni rizik je, dakle, dugoročno kretanje kursa dinara prema evru. Ta činjenica, međutim, nije predmet polemike. Odnos dinara i evra ne brine srpske zvaničnike. Njih sekira dugoročno kretanje švajcarskog franka.
Građani Srbije uzimaju kredite u dinarima sa deviznom klauzulom koja je najčešće vezana za evro. Efekat za dužnike je isti kao da su kredite uzeli u evrima. Kako najveći broj zaposlenih zarađuje u dinarima, dužnici su izloženi ogromnom kursnom riziku. Uljuljkani stabilnim dinarom i cvetnim projekcijama finansijskih vlasti, oni taj rizik ne vide jasno. Pa i da ga vide, ne mogu ga izračunati. Pad dinara bi veliki broj dužnika mogao dovesti u nemoguću poziciju. Rizik je najveći baš kod stambenih kredita, jer se radi o dugoročnim kreditima i visokim iznosima.
Ova polemika tako šalje jasnu poruku. Na dinar niko ozbiljno ne računa. Jedni misle da je bolje sve indeksirati evrom, a drugi da nije loše uključiti i druge valute, poput švajcarskog franka. Mogućnost da se krediti odobravaju u dinarima bez valutne klauzule, kao da ne postoji. O tome niko ne govori, a sva je prilika ni ne razmišlja. Dinar zato nije valuta, već samo obračunska kategorija.
Ako je država već odlučila da se petlja u finansiranje stambene izgradnje, mada joj tu nije mesto, mogla je bar pokušati da osnaži ulogu dinara u tom procesu. Mogla je odlučiti da subvencioniše samo dinarske kredite bez valutne klauzule. Bilo bi zanimljivo videti, kako bi banke primile takvu inicijativu. Ako bi banke odbile da odobravaju neindeksirane kredite, dobro bi bilo. Država bar ne bi finansirala potkopavanje uloge sopstvene valute i doprinosila kreditnom hazardu. Ovako, i ona postaje odgovorna za posledice koje mogu uslediti.
Suština problema i rizika u Srbiji nije u tome što su krediti indeksirani u francima, već što su uopšte indeksirani u stranoj valuti. Dinar, njegovo mesto i uloga u finansijskom sistemu su prava i ozbiljna tema, ne švajcarski franak.
http://www.politika.rs/pogledi/Nebojsha-Katic/t22128.lt.html